Troika Laundromat: trag novca kroz europske banke

U ožujku 2019. Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP) objavio je međunarodnu istragu poznatu kao Troika Laundromat. Istraživanje je pratilo složenu mrežu offshore društava, bankovnih računa i prekograničnih transakcija povezanu s ruskom investicijskom bankom Troika Dialog. Prema OCCRP-u, cilj istrage bio je pokazati kako su se financijski tokovi mogli premještati između više jurisdikcija, često uz korištenje društava čije su vlasničke strukture bile teško vidljive javnosti.

Kako je istraga nastala

OCCRP i partnerski novinari analizirali su bazu od više od 1,3 milijuna procurjelih bankovnih zapisa. Podaci su obuhvaćali uplate, isplate, zajmove, ugovorne odnose i komunikaciju povezanu s desecima društava registriranih u različitim državama. Istraživači su prema objavljenim podacima identificirali najmanje 76 kompanija koje su činile mrežu nazvanu Troika Laundromat.

Takva baza sama po sebi nije dokaz da je svaka pojedinačna transakcija bila nezakonita. Njezina je važnost u tome što omogućuje rekonstrukciju veza između osoba, poduzeća i financijskih institucija koje bi, promatrane odvojeno, mogle izgledati nepovezano. OCCRP je podatke uspoređivao s javnim registrima, sudskim dokumentima, korporativnim evidencijama i ranijim novinarskim izvještajima.

Uloga Troika Dialoga

Troika Dialog bila je jedna od najpoznatijih ruskih investicijskih banaka. Banku je suosnovao Ruben Vardanyan, a 2012. preuzeo ju je Sberbank. Prema OCCRP-u, strukture povezane s Troikom Dialogom imale su središnju ulogu u organiziranju i održavanju mreže društava preko kojih su se provodile prekogranične transakcije.

U izvještaju se opisuje model u kojem su offshore kompanije međusobno poslovale kroz zajmove, račune i ugovore. Vlasništvo se pritom moglo rasporediti preko više pravnih osoba i država, što je otežavalo utvrđivanje stvarnih korisnika i svrhe pojedinih transakcija. Takve strukture mogu imati zakonite poslovne razloge, ali istodobno povećavaju rizik od prikrivanja vlasništva, sukoba interesa i zaobilaženja nadzornih mehanizama.

Što su novinari pratili

• prekogranične prijenose između društava registriranih u različitim jurisdikcijama;
• veze između offshore kompanija, banaka i pojedinaca;
• zajmove i druge ugovorne odnose koji su se ponavljali unutar iste mreže;
• korištenje računa u europskim financijskim institucijama;
• povezanost transakcija s poslovnim, političkim i društvenim krugovima u više država.

OCCRP je izvijestio da je mreža obuhvaćala transakcije u vrijednosti od više milijardi te da su financijski tokovi prolazili kroz velik broj država. Istraga je zbog toga bila međunarodna od samog početka: nijedan pojedinačni registar ili nacionalno tijelo nije mogao prikazati cijelu sliku.

Zašto su važne offshore strukture

Offshore društvo nije samo po sebi dokaz kriminala. Kompanije registrirane izvan države u kojoj njihovi vlasnici žive mogu se koristiti za međunarodno poslovanje, upravljanje imovinom ili druge zakonite svrhe. Problem nastaje kada su vlasnici skriveni, kada se društva međusobno zadužuju bez jasnog poslovnog razloga ili kada se transakcije provode kroz više posrednika bez dovoljno javno dostupnog objašnjenja.

Upravo je kombinacija velikog broja društava, različitih jurisdikcija i ponavljajućih transakcija bila ključna za razumijevanje slučaja Troika Laundromat. Istraga je pokazala kako formalno odvojene pravne osobe mogu djelovati kao dijelovi jedinstvene financijske infrastrukture, iako njihova međusobna povezanost na prvi pogled nije očita.

Međunarodna suradnja novinara

OCCRP nije radio sam. U analizi i provjeri podataka sudjelovali su novinari iz više država i partnerskih redakcija. Takva suradnja bila je nužna jer su se dokumenti odnosili na banke, kompanije i osobe u različitim pravnim sustavima. Lokalni novinari mogli su provjeravati registre, sudske postupke i javne izjave u svojim državama, dok je zajednička baza omogućila uspoređivanje podataka na međunarodnoj razini.

Ovaj pristup važan je i zbog provjere točnosti. Istraživačko novinarstvo ne bi se trebalo oslanjati na jedan procurjeli dokument ili izolirani zapis. Podaci se uspoređuju s drugim izvorima, traži se komentar osoba i institucija na koje se navodi odnose, a zaključci se ograničavaju na ono što dokumenti mogu potkrijepiti.

Odgovori uključenih aktera

OCCRP je u sklopu objave zatražio odgovore od Troika Dialoga, Rubena Vardanyana i drugih institucija i osoba povezanih s dokumentima. U izvještaju su navedeni odgovori i objašnjenja koja su novinari zaprimili, kao i slučajevi u kojima odgovor nije dan ili nije mogao biti javno objavljen zbog bankovne tajne i drugih pravnih ograničenja.

Vardanyan je odbacio tvrdnje da je sudjelovao u nezakonitim aktivnostima. Predstavnici financijskih institucija u sličnim slučajevima obično ističu obveze provjere klijenata, poštovanja propisa protiv pranja novca i prijavljivanja sumnjivih transakcija. Takve izjave važno je razlikovati od neovisne provjere: činjenica da je institucija navela da je postupala u skladu s pravilima ne uklanja potrebu za ispitivanjem konkretnih transakcija.

U skladu s novinarskim standardima, samo pojavljivanje osobe ili kompanije u procurjelim podacima ne znači da je počinila kazneno djelo. Za takav zaključak potrebni su dodatni dokazi i, kada je riječ o kaznenoj odgovornosti, odluka nadležnog suda.

Širi značaj istrage

Troika Laundromat postao je jedan od primjera kako međunarodne novinarske mreže mogu analizirati velike količine financijskih podataka. Istraga je istaknula slabosti sustava u kojem se stvarni vlasnici kompanija mogu skrivati iza posrednika, različitih registara i granica među državama.

Za europske čitatelje slučaj je važan i zbog pitanja nadzora banaka, transparentnosti stvarnog vlasništva i razmjene podataka među državama. Javne institucije, novinari i civilno društvo pritom imaju različite uloge: institucije provode zakone, novinari provjeravaju informacije od javnog interesa, a građani moraju moći razumjeti na temelju čega su zaključci doneseni.

Što se može zaključiti iz dostupnih podataka

Prema OCCRP-u, dokumenti pokazuju opseg i složenost mreže povezane s Troika Dialogom te brojne prekogranične financijske tokove. Ne dokazuju, međutim, automatski nezakonitost svake transakcije, kaznenu odgovornost svake navedene osobe ili jedinstvenu svrhu svih društava u mreži.

Najčvršći zaključak istrage odnosi se na potrebu za većom transparentnošću. Kada se podaci o vlasništvu, bankovnim računima i prekograničnim prijenosima nalaze u različitim sustavima, kvalitetna provjera zahtijeva suradnju više redakcija, pažljivu analizu dokumenata i jasno razlikovanje potvrđenih činjenica od mogućih tumačenja.

Ovaj je tekst sažetak javno objavljene istrage OCCRP-a iz 2019. godine. Navodi su pripisani izvornom mediju ili organizaciji, a spominjanje osobe ili institucije ne predstavlja tvrdnju o kaznenoj odgovornosti.

Izvor: Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP), istraga Troika Laundromat, 2019.