Daphne Project: nastavak priče Daphne Caruane Galizije

Daphne Project bio je međunarodni novinarski projekt pokrenut 2018. godine kako bi se nastavile istrage malteške novinarke Daphne Caruane Galizije, ubijene 16. listopada 2017. u eksploziji automobila u blizini njezina doma. Projekt je koordinirala organizacija Forbidden Stories, a u njemu je sudjelovalo 18 medijskih i novinarskih organizacija iz više zemalja.

Sudionici su preuzeli teme na kojima je Caruana Galizia radila prije smrti: političku korupciju, financijske tokove, poslovne veze malteške političke elite, pranje novca, zlouporabu državnih institucija i moguće veze s međunarodnim kriminalnim mrežama. Cilj nije bio izricati presude, nego provjeriti dokumente, razgovarati s izvorima i objaviti informacije koje su bile od javnog interesa.

Zašto je projekt pokrenut

Caruana Galizia bila je jedna od najpoznatijih malteških istraživačkih novinarki. Pisala je o korupciji i političko-poslovnim vezama, a njezin se rad često temeljio na javnim registrima, sudskim spisima, financijskim dokumentima i informacijama iz međunarodnih novinarskih projekata.

Njezino ubojstvo izazvalo je snažne reakcije na Malti i izvan nje. Organizacija Forbidden Stories već je ranije razvila model prema kojemu druge redakcije nastavljaju rad novinara kojima je prijetilo nasilje ili su bili spriječeni u radu. U slučaju Daphne Projecta taj je model imao i simboličnu i praktičnu svrhu: pokazati da ubojstvo novinarke neće automatski zaustaviti istrage koje je vodila.

Projekt je počivao na jednostavnom novinarskom načelu: informacije od javnog interesa ne smiju nestati zajedno s novinarom koji ih je istraživao.

Malteški kontekst

Malta je članica Europske unije, ali je u godinama prije i nakon ubojstva Caruane Galizije bila suočena s ozbiljnim pitanjima o vladavini prava, transparentnosti vlasništva i učinkovitosti nadzora nad financijskim sektorom. U javnosti su se raspravljale i posljedice velikog broja programa državljanstva i boravišta za ulagače, uloga međunarodnih financijskih institucija te odnosi između politike, poduzetništva i državnih regulatora.

Caruana Galizia posebno je istraživala dokumente povezane s Panamskim dokumentima, malteškim poduzećima i financijskim strukturama izvan Malte. U njezinim tekstovima spominjali su se tadašnji političari, njihovi suradnici i poslovni ljudi. Takve objave često su se temeljile na dokumentima, ali su pojedinci koji su se u njima spominjali negirali navode ili osporavali njihovo tumačenje.

To je važno naglasiti: novinarska istraga nije sudska presuda. Postojanje tvrtke, bankovnog računa, elektroničke poruke ili poslovne veze samo po sebi ne dokazuje kazneno djelo. Za svaku tvrdnju potrebno je razlikovati potvrđenu činjenicu, navod izvora, zaključak novinara i odgovor osobe ili institucije na koju se tekst odnosi.

Dokumenti i tragovi koje je projekt proučavao

Materijali povezani s Daphne Projectom obuhvaćali su različite vrste zapisa. Među njima su bili dokumenti prethodno povezani s međunarodnim istraživanjem Panama Papers, korporativni registri, financijska dokumentacija, sudski i regulatorni spisi, elektronička korespondencija te materijali koje je Caruana Galizia prikupila u vlastitom radu.

Novinarske organizacije uključene u projekt nisu sve materijale tretirale na isti način. Dio dokumenata služio je kao osnova za provjeru podataka, dok je dio objavljen ili opisan u pojedinačnim pričama. Osjetljivi podaci o privatnim osobama i izvorima nisu automatski objavljivani. U odgovornom istraživačkom novinarstvu javni interes mora biti odmjeren prema zaštiti privatnosti, sigurnosti izvora i mogućoj šteti.

U objavljenim pričama koristili su se i podaci iz javnih registara te ranije dostupnih istraga. Sudionici su uspoređivali dokumente iz različitih država, razgovarali sa svjedocima i tražili očitovanja od institucija i osoba koje su se spominjale u izvještajima. Takva prekogranična provjera bila je nužna jer su se pojedine tvrtke, računi i poslovni odnosi protezali izvan Malte.

Teme koje su ponovno otvorene

Panamske tvrtke i političke veze

Jedna od središnjih tema bila je upotreba offshore struktura povezanih s malteškim političkim krugovima. U javnosti su se već ranije pojavile informacije o tvrtkama registriranima u Panami, uključujući društva povezana s tadašnjim ministrom Konradom Mizzijem i tadašnjim šefom kabineta premijera Keithom Schembriem.

Daphne Caruana Galizia pisala je i o navodima koji su se odnosili na društvo Egrant. Ti su navodi uključivali tvrdnju da je stvarno vlasništvo povezano sa suprugom tadašnjeg premijera Josepha Muscata. Michelle Muscat to je zanijekala, a Joseph Muscat također je odbacio navode. Kasnija službena istraga na Malti nije pronašla dokaze koji bi potvrdili tvrdnju da je Michelle Muscat bila vlasnica Egranta. Zato se ta tema mora opisivati kao osporeni novinarski navod, a ne kao utvrđena činjenica.

Banke, nadzor i pranje novca

Projekt je nastavio proučavati i pitanja o malteškom financijskom sustavu, uključujući rad institucija zaduženih za nadzor banaka i sprječavanje pranja novca. U izvještajima su se spominjali Pilatus Bank i njezine međunarodne poslovne veze. Američke vlasti 2018. godine poduzele su mjere protiv banke u okviru postupka koji se odnosio na navodno pranje novca; banka je te navode osporavala.

O tim je pitanjima potrebno izvještavati precizno. Regulatorna mjera, policijska istraga ili optužba ne znače same po sebi konačnu kaznenu odgovornost. Konačne zaključke o kaznenim djelima mogu donositi samo nadležna tijela u postupcima koji poštuju pravo na obranu i presumpciju nevinosti.

Državni programi i poslovni interesi

Malta je također bila predmet međunarodnog interesa zbog programa kojima su strani državljani mogli dobiti državljanstvo ili boravišni status pod određenim uvjetima. Istraživačke priče bavile su se transparentnošću tih programa, ulogom posrednika i mogućim rizicima za europsku sigurnost, porezni nadzor i borbu protiv pranja novca.

Objave o tim programima nisu predstavljale tvrdnju da je svaka osoba koja ih je koristila počinila nepravilnost. Pitanje javnog interesa odnosilo se prvenstveno na pravila sustava, nadzor, provjeru podrijetla imovine i odgovornost institucija koje donose odluke.

Odgovori institucija i političara

Osobe i institucije spomenute u izvještajima uglavnom su dobile mogućnost odgovora. Neki su navode odbacili kao neistinite ili politički motivirane, dok su drugi tvrdili da su njihovi postupci bili zakoniti. Razlike između novinarskih nalaza, službenih demantija i rezultata pravnih postupaka sastavni su dio ove priče.

Nakon ubojstva, međunarodne novinarske organizacije, organizacije za zaštitu ljudskih prava i institucije Europske unije tražile su učinkovitu istragu. Pitanje nije bilo samo tko je izravno izvršio napad, nego i tko ga je naručio, tko ga je omogućio te jesu li ranije prijetnje i navodi o korupciji bili dovoljno ozbiljno istraženi.

Kasnija javna istraga o okolnostima ubojstva, čiji su zaključci objavljeni na Malti 2021. godine, utvrdila je da je država stvorila atmosferu nekažnjivosti koja je omogućila napad na Caruanu Galiziju. U tom je zaključku posebna pozornost posvećena djelovanju državnih institucija i političkom okruženju. Kazneni postupci protiv pojedinaca koji su se povezivali s ubojstvom zasebna su pitanja i moraju se procjenjivati prema odlukama nadležnih sudova.

Što je Daphne Project promijenio

Projekt je pokazao kako međunarodna suradnja može zaštititi kontinuitet istraživačkog novinarstva. Jedna redakcija možda nema pristup svim registrima ili izvorima, ali mreža novinara iz više država može povezati dokumente, provjeriti podatke i prepoznati obrasce koji bi inače ostali skriveni.

Takav pristup nije zamjena za nacionalne institucije. Novinari ne mogu preuzeti ulogu policije, tužiteljstva ili suda. Njihova je uloga prikupiti i provjeriti informacije, objasniti njihov javni značaj, suočiti odgovorne s pitanjima i omogućiti javnosti da razumije kako funkcioniraju sustavi vlasti i novca.

Daphne Project također je ukazao na ranjivost novinara koji istražuju moćne političke i poslovne aktere. Prijetnje, tužbe, kampanje blaćenja i pritisci na izvore mogu imati učinak cenzure i bez izravnog nasilja. Zbog toga sigurnost novinara, zaštita izvora i neovisnost redakcija ostaju ključni uvjeti za demokratski nadzor.

Kako čitati izvještaje o ovom slučaju

• Razlikujte potvrđene dokumente od tvrdnji koje su još predmet provjere.
• Provjerite je li informacija pripisana izvornom mediju, dokumentu, instituciji ili anonimnom izvoru.
• Uzmite u obzir odgovor osobe ili organizacije na koju se navod odnosi.
• Ne izjednačavajte novinarsku sumnju, regulatorni postupak i pravomoćnu sudsku odluku.
• Obratite pozornost na datum dokumenta i kasnije odluke koje mogu promijeniti kontekst.

Izvori i atribucija

Ovaj je pregled zasnovan na javno objavljenim materijalima organizacije Forbidden Stories i prilozima medija uključenih u Daphne Project, kao i na javnim dokumentima malteških institucija, izvještajima Europskog parlamenta, izvještajima o vladavini prava te dostupnim sudskim i regulatornim zapisima.

Među važnim izvornim novinarskim organizacijama povezanim s projektom bili su Forbidden Stories, Reuters, The Guardian, Süddeutsche Zeitung, Le Monde i drugi međunarodni i malteški mediji. Pojedinačni članci razlikovali su se po temi, dokumentaciji i zaključcima, pa se navodi o konkretnim osobama trebaju provjeravati u izvornim objavama, uz uvažavanje naknadnih demantija, istraga i sudskih odluka.

Daphne Project ostao je primjer suradničkog novinarstva nakon napada na novinarku. Njegova važnost nije samo u pojedinačnim otkrićima iz 2018. godine, nego i u pitanju koje je otvorio za cijelu Europu: mogu li institucije učinkovito štititi novinare i javni interes kada istrage zadiru u političku moć, financijske interese i organizirani kriminal?